Građani se bore za zaštitu prostora na Sinjajevini, u podnožju Gorice i Ljubovića, na rijekama u kojima nestaje život s izgradnjom malih hidroelektrana. Ovo su svježi primjeri građanskog aktivizma i potvrda da možemo biti djelotvorni u svom okruženju, u svojoj zajednici gdje najbolje poznajemo stanje i znamo što je važno.
Kako možemo uticati na odluke koje se odnose na cjelokupnu zajednicu, da budemo pokretači promjena i da učestvujemo u kreiranju politike? O tome kako da iskoristimo to pravo čuli smo od predavača iz CRNVO na seminaru Mehanizmi učešća NVO u procesima donošenja odluka.
Ovo su osnovne informacije o tome.
Oblici neposrednog učešća građana u donošenju odluka na lokalnom nivou su: inicijativa, građanska inicijativa, zbor građana i referendum. Pored oblika neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja, građani učestvuju u ostvarivanju lokalne samouprave i putem peticija, prijedloga i žalbi, učešćem na javnim raspravama itd.
Inicijativa je akt kojim građani kod organa lokalne samouprave pokreću rješavanje određenih pitanja od interesa za lokalno stanovništvo. Najčešća pitanja predviđena statutima opština povodom kojih građani imaju pravo da pokrenu inicijativu su sljedeća: utvrđivanje linija u gradskom i prigradskom saobraćaju; izgradnja, proširenje i uređenje groblja; asfaltiranje puteva; pružanje komunalnih usluga; razvoj i zaštita životne sredine; bolje informisanje; utvrđivanje dužine radnog vremena u ugostiteljskim objektima; zaštita spomenika i spomen obilježja; razvoj sporta; razvoj kulture i umjetnosti; zaštita od buke; izgradnja infrastrukturnih objekata
Inicijativu može pokrenuti jedan građanin – pojedinac. Organi lokalne uprave (sekretarijati, uprave, direkcije) obavezni su da o podnijetoj inicijativi zauzmu stav i u roku od 30 dana obavijeste podnosioca inicijative o tome. Ukoliko nadležni organ ne postupi po inicijativi, podnosilac inicijative može da se obrati predsjedniku opštine ili skupštini.
Građanska inicijativa je način da građani predlože donošenje novog akta ili promjenu postojećeg akta i o njoj odlučuje skupština opštine.
Pitanja o kojima se može pokrenuti građanska inicijativa obuhvataju sljedeće oblasti: utvrđivanje poreza; planiranje i uređenje prostora; uređenje i korišćenje građevinskog zemljišta; javni prevoz putnika u gradskom i prigradskom saobraćaju; socijalna i dečija zaštita; postavljanje privremenih objekata; druga pitanja u nadležnosti opštine
Ako skupština ne prihvati građansku inicijativu, o pitanju na koje se ona odnosi može se raspisati referendum.
Zbor građana – Zakonom o lokalnoj samoupravi propisano je da zbor građana, većinom glasova prisutnih građana usvaja zahtjeve i predloge i upućuje ih nadležnom organu. Organi opštine dužni su da u roku od 60 dana od dana održavanja zbora građana, razmotre zahtjeve i predloge i o njima obavijeste građane. Zahtjev za sazivanje zbora građana mora sadržati u pismenoj formi obrazložen prijedlog pitanja koje zbor treba da razmatra.
Jedan od najznačajnijih mehanizama učešća građana u procesu odlučivanja na lokalnom nivou je referendum – opštinski ili mjesni (za dio teritorije opštine). Opštine svojim statutima regulišu uslove, način i postupak sprovođenja referenduma.
Pored oblika neposrednog odlučivanja i izjašnjavanja, građani mogu učestvovati u ostvarivanju lokalne samouprave i putem peticija, prijedloga i žalbi. Svako ima pravo da podnese građansku žalbu ili uputi peticiju organima lokalne samouprave, kao i da od organa traži obavještenja iz njihovog djelokruga rada.
Peticija, prijedlog i građanska žalba skupštini opštine podnose se u slučaju: povrede prava na lokalnu samoupravu; kada opština ne obezbijedi zaštitu manjinskih prava i sloboda.
Predsjedniku opštine se podnose u slučaju: kada organi uprave i javne službe ne obezbjeđuju efikasnost i zakonitost rada; kada se organi uprave i javne službe ne pridržavaju kodeksa i standarda postupanja sa građanima; kada organi lokalne samouprave i javne službe ne obezbjeđuju javnost i transparentnost svog rada; mita ili korupcije.
Peticija, prijedlog i građanska žalba se podnose u pisanoj formi. Žalba, odnosno peticija mogu se podnijeti elektronskim putem. Organi kojima su upućeni peticija, predlog i žalba, dužni su da donesu odluku, odnosno daju obavještenje u roku od 30 dana.
Javna rasprava je najčešće korišćeni mehanizam uključivanja lokalnog stanovništva u procese odlučivanja i organizuje se radi dobijanja informacija od strane zainteresovanih strana prilikom pripreme lokalnih javnih politika. Zakon o lokalnoj samoupravi obavezuje opštine da javnu raspravu sprovedu prije donošenja planova i programa za pojedine oblasti u opštini, urbanističkih projekata, budžeta i opštih akata kojima se utvrđuju prava i obaveze građana. Javna rasprava se može sprovoditi i povodom drugih akata kojima se odlučuje o pitanjima od značaja za lokalno stanovništvo.
Javna rasprava ne može trajati kraće od 15 dana. U tom periodu građani mogu svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare dostaviti organima lokalne uprave pismeno ili usmeno, a na centralnoj javnoj raspravi i direktnim učešćem. Organ lokalne uprave nadležan za sprovođenje javne rasprave je dužan da javno objavi program javne rasprave putem sajta, kao i na drugi prigodan način (putem lokalnih medija, društvenih mreža itd.) i da obavijesti lokalno stanovništvo o načinu, rokovima, mjestu i vremenu održavanja javne rasprave sa potrebnim informacijama o predmetu javne rasprave. Program javne rasprave u opštinama gdje većinu ili značajan dio stanovništva čine pripadnici manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica treba da obezbijedi i njihovo učešće na njihovom jeziku. Organ nadležan za sprovođenje javne rasprave obavezan je da razmotri sve prispjele komentare, prijedloge ili sugestije učesnika javne rasprave i sačini rezime komentara i stavova o prihvatanju, odnosno razlozima neprihvatanja, kao i da sačini izvještaj o rezultatima javne rasprave i da ga uz nacrt plana i programa razvoja opštine, budžeta i opštih akata, kojima se utvrđuju prava i obaveze građana, dostavi predlagaču. Opštine su u obavezi i da u cilju učešća lokalnog stanovništva u odlučivanju obezbijede javnosti dostupnost dokumenata, a naročito licima sa invaliditetom dostupnost dokumenata u pristupačnom formatu.
Informisanje građana je preduslov građanskog aktivizma i osnova za sve druge oblike građanskog učešća. Objavljivanjem informacija obezbjeđuje se pravo javnosti da zna činjenice koje su u posjedu organa vlasti, u cilju vršenja demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda. Ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama i obaveza državnih organa da obezbjede javnost i transparentnost rada, početni su koraci u ostvarivanju daleko šireg prava građana na neposredno učešće u odlučivanju.
Opština stvara uslove, podstiče i pomaže učešće lokalnog stanovništva u ostvarivanju lokalne samouprave, putem različitih oblika učešća stanovništva u izjašnjavanju i odlučivanju o poslovima od zajedničkog interesa.

Svi mehanizmi koje građani mogu koristiti kako bi učestvovali u kreiranju politika na lokalnom i na nacionalnom nivou, predstavljeni su u Priručniku o participativnoj demokratiji koji je izdao Centar za razvoj nevladinih organizacija u julu 2020.

Milena Andrijašević