Za vrijeme velikih vrućina posebno se trebaju paziti osobe starije dobi, hronični bolesnici, srčani bolesnici, osobe sa povišenim krvnim pritiskom,  trudnice i djeca. Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina.

Fizičke promjene koje nastaju sa godinama utiču na to da tijelo ne registruje kada je prevruće, čak i kad su temperature vazduha veoma visoke. Starije osobe takođe rjeđe osjećaju žeđ i ne mogu se rashladiti tako brzo kao mlađe. Srčana oboljenja, dijabetes i ostale hronične bolesti, koje dolaze u poznijim godinama  povećavaju rizik od komplikacija povezanih sa velikim vrućinama, kao i ljekovi koje stariji ljudi piju.

Kakvu zaštitu od ljetnih vrućina savjetuju ljekari?

Hrana i piće igraju veliku ulogu u lakšem podnošenju vrućine. Izbjegavajte ljutu, začinjenu i masnu hranu, kofein, alkohol, energetske napitke i gazirane sokove prepune šećera. Prednost uvijek dajte kuvanoj hrani, povrću, voću i salatama.

Tokom dana najbolje je da zatvorite prozore i spustite roletne. Otvorite ih i provjetrite prostorije tokom noći, kada su temperature vazduha niže. Ako koristite klima uređaj, prilagodite temperaturu u odnosu na spoljnu, pazite da razlika ipak ne bude veća od 7-10˚C.

Rashladite se tuširanjem, ali nikako nemojte da vam voda bude previše hladna ili previše topla, da ne biste dodatno šokirali organizam. Rashladiti se možete i ako stavite mokar peškir oko vrata, zglobova ili ispod pazuha.

Sklonite se sa sunca, izbjegavajte da izlazite napolje u periodu između 11 i 16 časova. Ako već morate, onda obucite nešto lagano, prozračno, svijetle boje. Kao zaštitu od sunca obavezno koristite naočare i šešir sa širokim obodom, te se najmanje pola sata prije nego što izađete namažite kremom za zaštitu od sunca.

Ne zaboravite  da  sa  sobom   uvijek  nosite  flašicu  vode!

 

Važni brojevi telefona:

Policija: 020/ 122

Vatrogasna služba: 020/ 123

Hitna pomoć: 020/ 124

Vremenska prognoza: 19848