Vlada Crne Gore najavila je da će, do kraja ove godine, preispitati postojeći zakonski sistem ranijeg penzionisanja zbog velikog deficita Fonda PIO koji iznosi iznad 100 miliona eura. Ako se ima u vidu da je odnos broja radnika i penzionera u Crnoj Gori 1,58:1, a da je prema Pravcima razvoja optimalan odnos 3:1, onda je jasno da je postojeći penzioni sistem teško održiv i da je država, možda, zakasnila sa reformama. Kao jedino rješenje koje se nameće, s aspekta Vlade, su radikalni rezovi kakvi su bili predloženi 2014. godine – zatvorske kazne za neuplaćivanje doprinosa i nulta tolerancija države na osiguranje na “minimalac” od 193 eura.

Sa naglim porastom broja penzionera, usljed privremenog penzionisanja, počela je da pada prosječna penzija u odnosu na prosječnu zaradu. Tako je sa nekadašnjih 85 odsto, prosječna penzija smanjena u Crnoj Gori na oko 55 odsto prosječne zarade.

U apsolutnim brojkama, prosječna plata u Crnoj Gori iznosi oko 513 eura, a prosječna penzija oko 285 eura. Vlada je reformom od prije sedam godina postepeno povećala starosni prag  za odlazak u penziju, ali se situacija u penzionom fondu nije značajno popravila.

Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, zaposleni u starosnu penziju, kada istekne prelazno rješenje za četiri godine, mogu otići sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža, sa 40 godina staža bez obzira na godine života, sa 30 godina staža od čega je najmanje 20 na radnim mjestima gdje se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, sa 20 godina staža ako je roditelj i staratelj djeteta sa teškim smetnjama u razvoju.

U martu ove godine broj penzionera u Crnoj Gori iznosio je 114.447, dok je ukupan broj zaposlenih 181.260. Odnos broja zaposlenih i penzionera je dramatičnih 1,58:1 – što znači da država nema više vremena da čeka.

Uplata na minimalac – omča oko vrata penzionom sistemu: Povećanje izdataka za penziju, koje na mjesečnom nivou državu košta blizu 35 miliona eura, nije pratila poreska disciplina poslodavaca. Pravilo poslovanja mnogih privatnih poslodavaca je da uplaćuju poreze i doprinose na “minimalac”, a ostatak zaposlenom “na ruke”.

Takvim stilom poslovanja pravi se dvostruka šteta: državnom i penzionom budžetu jer se povećava deficit, i samom radniku koji će biti osuđen da prima minimalnu penziju.

Taj deficit se rješava tako što se cifra, koja je mahom iznad 110 miliona eura transferiše iz budžeta u budžet Fonda PIO.

Tačno je da je u Crnoj Gori prosječna penzija veća nego u zemljama regiona (osim Hrvatske), ali je veliko pitanje do kada će to tako biti.

Opširnije na Portalu Analitika

Izvor i foto: Portal Analitika