Fizička aktivnost je važan faktor održavanja dobrog zdravlja osoba trećeg doba. Starijim osobama se savjetuje bilo koji vid fizičke aktivnosti, a preporučuje se hodanje, plivanje, ples, joga, stoni tenis, trčanje, sobna gimnastika, vožnja bicikla, boćanje, teretana…

Prije početka bavljenja fizičkim aktivnostima preporučuje se posjeta ljekaru, koji treba da odredi vrstu i dužinu aktivnosti u odnosu na zdravstveno stanje osobe.

Istraživanja su pokazala da bi većina osoba dobrog zdravlja  na nedeljnom nivou trebala imati oko 150 minuta različitih aktivnosti. Za one sa slabijim zdravstvenim stanjem vrijeme aktivnosti treba biti znatno kraće,  i preporuka je da to bude 60 minuta na nedeljnom nivou.

Dobre strane fizičke aktivnosti za zdravlje starije populacije su:

-prevencija hroničnih bolesti srca i krvnih sudova;

-smanjenje rizika od bolesti povišenog krvnog pritiska;

-sprečavanje nastanka povećane masnoće u krvi;

-smanjenje rizika od nastanka šećerne bolesti;

-smanjenje rizika od moždanog udara;

-smanjenje rizika od karcinoma debelog crijeva;

-bolja cirkulacija;

-prevencija smanjenja i gubitka mišićne i koštane mase…

Što je fizička aktivnost?

Pod ovim pojmom podrazumijeva se svaka aktivnost koštano- mišićnog sistema koji troši više energije od tijela u mirovanju. Uvriježeno je mišljenje da je starost sama po sebi prepreka za mnoge fizičke aktivnosti tj.vežbanje. Međutim, dokazano je da za svaku osobu, bez obzira na pol i godine, postoji fizička aktivnost kojom se mogu baviti i da ne postoji ograničavajući faktor zvani godine.

Vodeći stručnjaci koji se bave ovim problemom preporučuju svim starijim osobama nekoliko veoma korisnih aktivnosti za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života.

Hodanje  poboljšava cirkulaciju, ubrzava metabolizam, stimuliše probavu i doprinosi boljem stanju lokomotornog sistema.

Plivanje   smanjuje pritisak na zglobove i kosti, pa tako pruža najmanju mogućnost  povrede. Tokom plivanja rastežu se i jačaju mišići cijelog tijela te tako povećava ukupna snaga tijela.

Vožnja bicikla upražnjava se na otvorenom, ali i u zatvorenom prostoru. Ublažava bol artritisa, smanjuje krvni pritisak i popravlja raspoloženje.

I na kraju nacionalni instituti mnogih zemalja koji se bave pitanjima starije populacije predlažu redovno istezanje vrata, ramena, ruku, leđa i nogu. Ove aktivnosti treba izvoditi polako i u razumnom broju ponavljanja kako ne bi došlo do povreda.

 

Autor teksta: Dragan Kažić, profesor fizičke kulture i fudbalski trener