{"id":3985,"date":"2021-09-28T22:57:23","date_gmt":"2021-09-28T22:57:23","guid":{"rendered":"http:\/\/nasedoba.me\/?p=3985"},"modified":"2021-09-28T22:57:23","modified_gmt":"2021-09-28T22:57:23","slug":"da-li-se-pita-mladost-kakvu-gradi-starost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/nasedoba.me\/?p=3985","title":{"rendered":"Da li se pita mladost kakvu gradi starost"},"content":{"rendered":"<p><em><strong>Autorka teksta:\u00a0Gordana Bo\u0161kovi\u0107<\/strong><\/em><\/p>\n<p>Kako god da starost tuma\u010dimo i shvatamo, va\u017enije je od toga pitanje koliko nam jo\u0161 vremena treba da shvatimo zna\u010daj pravilnog odnosa prema starijoj populaciji i kako da koristimo ovaj resurs za dru\u0161tveno ekonomski prosperitet na\u0161eg dru\u0161tva.<\/p>\n<p>U razvijenim zemljama Evrope i \u0161ire o\u010dekuje se nagli porast broja starijih lica.do 2030. godine. U 2019. godini vi\u0161e od petine (20,3 %) stanovnika EU-27 imalo je 65 ili vi\u0161e godina. Predvi\u0111a se da \u0107e se udio osoba starijih od 80 godina u stanovni\u0161tvu EU-27 u razdoblju od 2019. do 2100. pove\u0107ati dva i po puta i to sa 5,8 % na 14,6 %. U Crnoj Gori taj procenat bi\u0107e mnogo ve\u0107i, jer je u 2011. bilo ve\u0107 12,8 % lica starosti iznad 65 godina!<\/p>\n<p>Vid Pe\u010djak, psiholog, u svojoj knjizi \u201ePsihologija tre\u0107e \u017eivotne dobi\u201c ovaj period dijeli na \u010detiri faze: od 50 do 60 godina (kasna srednja dob), od 60 do 70 (mla\u0111a starost), od 70 do 80 godina (srednja starost) i na posljetku, \u017eivot nakon 80. godine (visoka starost). Mo\u017eemo zaklju\u010diti da tre\u0107u \u017eivotnu dob \u010desto vezujemo isklju\u010divo za starost i zanemarujemo shvatanja po kojima ona obuhvata i kasne srednje godine. Ovaj period mo\u017ee biti zna\u010dajno stresan jer se poklapa sa odlaskom u penziju, smanjenim anga\u017eovanjima i suo\u010davanjem sa novom \u017eivotnom fazom koja zahtijeva proces prilago\u0111avanja i prihvatanja promjena. Starija lica imaju prirodnu potrebu da se razvijaju, usavr\u0161avaju, mijenjaju svoje stavove i uvjerenja, u\u010de i aktivno u\u010destvuju u dru\u0161tvenim tokovima, da biraju i budu birani. Nikada nije kasno za promjenu, pa \u010dak ni u dubokoj starosti.<br \/>\nVa\u017eno nam je da stvorimo kulturu brige o starima, zajedni\u0161tva, me\u0111usobne podr\u0161ke i da na\u0111emo vrijeme i mjesto koje \u0107e spojiti interese i \u017eelje razli\u010ditih generacija. Potrebne su nam inovacije, kreativnost, volja i \u017eelja da u\u010dimo jedni od drugih, da elimini\u0161emo socijalnu distancu me\u0111u generacijama i kreiramo \u017eivotni prostor kao mozaik tradicionalnog i modernog, energi\u010dnog i smirenog, novog i iskusnog. Na\u0161 zadatak je da osiguramo aktivno starenje, tako \u0161to \u0107emo pokrenuti mlade da organizuju razli\u010dite aktivnosti za svoje starije sugra\u0111ane, pokazuju\u0107i im zahvalnost i po\u0161tovanje za svo stvarala\u0161tvo, kulturu i tradiciju koju smo naslijedili od njih, a ujedno i u\u010de\u0107i kako da o\u010duvamo osnovne \u017eivotne vrijednosti i ste\u010deno naslje\u0111e. Stoga, dr\u017eava treba da preuzme odgovornost da se kreiraju mehanizmi i mjere kojima \u0107e se pokrenuti mladi ljudi da budu vi\u0161e socijalno osvije\u0161teni i dru\u0161tveno uklju\u010deni kroz razli\u010dite vidove pomo\u0107i starijim i nemo\u0107nim osobama, a da oni sami kroz solidarnost razvijaju vje\u0161tine potrebne za tr\u017ei\u0161te rada (odgovornost, preciznost, empati\u010dnost, komunikacionu kompetenciju, kreativnost, i sl.) Svako dru\u0161tvo te\u017ei demokratiji koju postavlja kao ideal kojem se te\u017ei. Mjera demokrati\u010dnosti mo\u017ee se odrediti i snagom kojom se \u010dvrsto dr\u017ee ruke mladih i starijih generacija u na\u0161em dru\u0161tvu!<br \/>\nVe\u0107 u svojoj mladosti trebamo stvarati zalog za kvalitetnu starost, vode\u0107i prije svega ra\u010duna o svom zdravlju, navikama, stilu \u017eivota, kulturi zajedni\u010dkog \u017eivljenja i prihvatanja svih faza u \u017eivotnom ciklusu kao jednako lijepih. Moramo pokrenuti na\u0161e dru\u0161tvo da stvara ambijent za zdrav socijalni \u017eivot, podsticajnu klimu u zajednici, kolaboraciju me\u0111u generacijama.<br \/>\n\u201eVrijeme nije uvijek strog roditelj, jer iako ne zastaje ni za jedno od svoje djece, \u010desto blago dodiruje onu koja su ga dobro upotrijebila; neumoljivo ih \u010dini starim mu\u0161karcima i \u017eenama, ali im ostavlja srca i duh mladima i sna\u017enima.&#8221; (Charles Dickens)<\/p>\n<p><em>Ovaj stru\u010dni tekst je dio aktivnosti projekta \u201eSrce planete\u201d koji realizuje NVO Centar za ruralni razvoj Crne Gore. Cilj projekta je da se unaprijedi socijalna odgovornost i integrativni pristup i podstakne socijalna inkluzija, pove\u0107anje kvaliteta \u017eivota i kori\u0161\u0107enje kapaciteta starijih za samostalan \u017eivot. U okviru projekta snimljen je i film <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=DnAPnemKHwg\">\u201eSrce planete\u201c<\/a> koji predstavlja stara lica u sjevernim op\u0161tinama Crne Gore.\u00a0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Autorka teksta:\u00a0Gordana Bo\u0161kovi\u0107 Kako god da starost tuma\u010dimo i shvatamo, va\u017enije je od toga pitanje koliko nam jo\u0161 vremena treba da shvatimo zna\u010daj pravilnog odnosa prema starijoj populaciji i kako da koristimo ovaj resurs za dru\u0161tveno ekonomski prosperitet na\u0161eg dru\u0161tva. U razvijenim zemljama Evrope i \u0161ire o\u010dekuje se nagli porast broja starijih lica.do 2030. godine. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":4005,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-3985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelno","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/nasedoba.me\/wp-content\/uploads\/2021\/09\/crrcg.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3985"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3991,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3985\/revisions\/3991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}