Vlada Crne Gore najavila je da \u0107e, do kraja ove godine, preispitati postoje\u0107i zakonski sistem ranijeg penzionisanja zbog velikog deficita Fonda PIO koji iznosi iznad 100 miliona eura.\u00a0Ako se ima u vidu da je odnos broja radnika i penzionera u Crnoj Gori 1,58:1, a da je prema Pravcima razvoja\u00a0optimalan odnos 3:1, onda je jasno da je postoje\u0107i penzioni sistem te\u0161ko odr\u017eiv i da je dr\u017eava, mo\u017eda, zakasnila sa reformama. Kao jedino rje\u0161enje koje se name\u0107e, s aspekta Vlade, su radikalni rezovi kakvi su bili predlo\u017eeni 2014. godine – zatvorske kazne za neupla\u0107ivanje doprinosa i nulta tolerancija dr\u017eave na osiguranje na “minimalac” od 193 eura.<\/p>\n
Sa naglim porastom broja penzionera, usljed privremenog penzionisanja, po\u010dela je da pada prosje\u010dna penzija u odnosu na prosje\u010dnu zaradu.\u00a0Tako je sa nekada\u0161njih 85 odsto, prosje\u010dna penzija smanjena u Crnoj Gori na oko 55 odsto prosje\u010dne zarade.<\/p>\n
U apsolutnim brojkama, prosje\u010dna plata u Crnoj Gori iznosi oko 513 eura, a prosje\u010dna penzija oko 285 eura. Vlada je reformom od prije sedam godina postepeno pove\u0107ala starosni prag\u00a0 za odlazak u penziju, ali se situacija u penzionom fondu nije zna\u010dajno popravila.<\/p>\n
Prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, zaposleni u starosnu penziju, kada istekne prelazno rje\u0161enje za \u010detiri godine, mogu oti\u0107i sa navr\u0161enih 67 godina \u017eivota i najmanje 15 godina sta\u017ea, sa 40 godina sta\u017ea bez obzira na godine \u017eivota, sa 30 godina sta\u017ea od \u010dega je najmanje 20 na radnim mjestima gdje se sta\u017e osiguranja ra\u010duna sa uve\u0107anim trajanjem, sa 20 godina sta\u017ea ako je roditelj i staratelj djeteta sa te\u0161kim smetnjama u razvoju.<\/p>\n
U martu ove godine broj penzionera u Crnoj Gori iznosio je 114.447, dok je ukupan broj zaposlenih 181.260. Odnos broja zaposlenih i penzionera je dramati\u010dnih 1,58:1 – \u0161to zna\u010di da dr\u017eava nema vi\u0161e vremena da \u010deka.<\/p>\n
Uplata na minimalac – om\u010da oko vrata penzionom sistemu:\u00a0<\/strong>Pove\u0107anje izdataka za penziju, koje na mjese\u010dnom nivou dr\u017eavu ko\u0161ta blizu 35 miliona eura, nije pratila poreska disciplina poslodavaca. Pravilo poslovanja mnogih privatnih poslodavaca je da upla\u0107uju poreze i doprinose na “minimalac”, a ostatak zaposlenom “na ruke”.<\/p>\n Takvim stilom poslovanja pravi se dvostruka \u0161teta: dr\u017eavnom i penzionom bud\u017eetu jer se pove\u0107ava deficit, i samom radniku koji \u0107e biti osu\u0111en da prima minimalnu penziju.<\/p>\n Taj deficit se rje\u0161ava tako \u0161to se cifra, koja je mahom iznad 110 miliona eura transferi\u0161e iz bud\u017eeta u bud\u017eet Fonda PIO.<\/p>\n Ta\u010dno je da je u Crnoj Gori prosje\u010dna penzija ve\u0107a nego u zemljama regiona (osim Hrvatske), ali je veliko pitanje do kada \u0107e to tako biti.<\/p>\n