![\"\"](\"http:\/\/nasedoba.me\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/CIN-LOGOv-e1792531467746-300x83.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
![\"\"](\"http:\/\/nasedoba.me\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/CIN-slika.jpg\")
<\/p>\n
Aug 13, 2022<\/p>\n
Posljednjih deceniju i po Crna Gora radi na gradnji domova, ali je daleko iza evropskih zemalja sli\u010dne veli\u010dine. Ljudska prava starijih danas predstavljaju ljudska prava nas sjutra, poru\u010duje direktorica Doma starih u Nik\u0161i\u0107u An\u0111ela Lalatovi\u0107
\nIako jo\u0161 nije ni otvoren, Dom starih u glavnom gradu ve\u0107 je mali da primi sve koji su izrazili interesovanje da tu budu.<\/p>\n
Zbog smanjenja nataliteta i pove\u0107anja \u017eivotnog vijeka, Crna Gora postaje zemalja sa velikim udjelom starijih koji \u0107e do kraja vijeka, prema prognozama Ujedinjenih nacija (UN), \u010diniti vi\u0161e od tre\u0107ine crnogorskog stanovni\u0161tva. Samo u posljednjih pet godine, broj starijih u zemlji porastao je za gotovo 10.000.<\/p>\n
To je i veliki pritisak na penzioni sistem, posebno imaju\u0107i u vidu da je odnos penzionera i zaposlenih ispod minimuma od 1:3, pa se nedostaju\u0107a sredstva osiguravaju iz bud\u017eeta.<\/p>\n
Mada postoje strategije i sektorske analize koje se bave polo\u017eajem osoba starijih od 65 godina, od po\u010detka godine, na primjer, ne radi 13 dnevnih centara, a zna\u010dajan dio podr\u0161ke na sebe su preuzele doma\u0107e i me\u0111unarodne nevladine organizacije.<\/p>\n
Prije ta\u010dno 75 godina otvoren je u Crnoj Gori prvi dom starih – “Grabovac” u Risnu. Trebalo je da pro\u0111u pune 63 godine da ne bude i jedini, kada je 2010. otvoren dom u Bijelom Polju, a osam godina kasnije i u Pljevljima. Uskoro se o\u010dekuje otvaranje domova u Podgorici i u Nik\u0161i\u0107u, a raspisan je tender za gradnju jednog u Plavu. Kada i plavski bude zavr\u0161en, u \u0161est domova, kapacitet \u0107e biti oko 1.100 mjesta.<\/p>\n
Uprava za statistiku (MONSTAT) nema zvani\u010dne podatke o broju mjesta u takvim domovima, ali podaci Evropske kancelarije za statistku (EUROSTAT) pokazuju da su zemlje \u010dlanice sa sli\u010dnom populacijom, poput Luksemburga i Malte, daleko ispred Crne Gore sa kapacitetom od 7.200, odnosno oko 6.500 mjesta.<\/p>\n
Iz Doma u Risnu kazali su da je 95 odsto njihovih kapaciteta popunjeno, popunjenost bjelopoljskog je 80, u podgori\u010dkom je ve\u0107 “tijesno”.<\/p>\n
Dragana Pe\u0161i\u0107
\nFoto: Privatna arhiva
\n\u0160efica Slu\u017ebe za socijalni rad Doma starih u Podgorica Dragana Pe\u0161i\u0107 kazala je za broj zainteresovanih u kompleksu na \u0106emovskom polju uz Bulevar Veljka Vlahovi\u0107a prema\u0161uje sada\u0161njih 274 mjesta. Trenutno najve\u0107e interesovanje vlada za odjeljenja gerijatrije i demencije, pa \u0107e upravo to biti prva dva odjeljenja koja \u0107e se staviti u funkciju. Nakon toga \u0107e biti otvoreno i odjeljenje za palijativnu njegu.<\/p>\n
Pe\u0161i\u0107 dodaje da se u ovom trenutku ne mo\u017ee precizno re\u0107i kada \u0107e dom biti otvoren, ali da su “svi zaposleni pro\u0161li odgovaraju\u0107e obuke i stekli praksu u postoje\u0107im domovima kako bi \u0161to spremnije do\u010dekali prve korisnike, a izvr\u0161ene su neophodne nabavke opreme za pru\u017eanje usluga”.<\/p>\n
“Sude\u0107i po broju zainteresovanih koji nas svakodnevno kontaktiraju, svijest se u mnogome promijenila kad je u pitanju smje\u0161taj i \u017eivot starijih u domovima za stare. Ranije je vi\u0161e ljudi bilo stava da je sramota i nebriga porodice ako smjeste stariju osobu u dom. \u010clanovi porodice bi do\u017eivjeli osudu okoline, dok su stariji domski smje\u0161taj do\u017eivljavali kao izolaciju i povezivali to sa osje\u0107anjem napu\u0161tenosti. Sada nas \u010de\u0161\u0107e kontaktiraju stariji ljudi li\u010dno, sa \u017eeljom da borave u domu, jer \u017eele da unaprijede kvalitet \u017eivota i pove\u0107aju socijalne interakcije”, isti\u010de Pe\u0161i\u0107, navode\u0107i da su oni svjesni da na jednom mjestu mogu da dobiju kompletnu uslugu zdravstvene i socijalne za\u0161tite, te mno\u0161tvo aktivnosti koje mogu da obogate njihov \u017eivot.<\/p>\n
Dodaje i da je koncept funkcionisanja doma posljednjih decenija promijenjen, da je sve vi\u0161e otvoren i te\u017ei se \u0161to ve\u0107em stepenu uklju\u010divanja korisnika u zajednicu.<\/p>\n
Korisnici se smje\u0161taju u dom posredstvom centara za socijalni rad, ali to mogu uraditi u neposrednim ugovaranjem usluge direktno sa ustanovom. Cijena smje\u0161taja u domu defini\u0161e se na osnovu stanja i potreba korisnika na dnevnom nivou, ali i trenutnih cijena i tro\u0161kova \u017eivota.<\/p>\n
Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS) kazali su za CIN-CG da se cijene u dr\u017eavnim domovima kre\u0107u od 200 do 450 eura, a da su gra\u0111anima na raspolaganju i dva privatna doma.<\/p>\n
Domovi nisu namijenjeni isklju\u010divo za crnogorske dr\u017eavljane, nego postoji mogu\u0107nost da se u njih smjeste strani dr\u017eavljani, ukoliko imaju li\u010dna dokumenta za strance sa stalnim prebivali\u0161tem u Crnoj Gori.<\/p>\n
“U na\u0161oj ustanovi borave lica iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske”, kazali su iz bjelopoljske ustanove za CIN-CG.<\/p>\n
An\u0111ela Lalatovi\u0107 Foto: ND Vijesti\/S.Mandi\u0107
\nDirektorica nik\u0161i\u0107kog Doma starih An\u0111ela Lalatovi\u0107 poru\u010duje da “ljudska prava starijih danas predstavljaju ljudska prava nas sjutra “.<\/p>\n
Mada ni ovaj dom jo\u0161 nije otvoren, Lalatovi\u0107 isti\u010de da se tokom proteklih godinu dana za smje\u0161taj u kompleksu nadomak park \u0161ume Trebjesa prijavilo oko 100 zainteresovanih korisnika, a da mjesta ima za njih 208.<\/p>\n
Me\u0111u zainteresovanima su i Nik\u0161i\u0107ani koji su smje\u0161teni u domovima u drugim crnogorskim gradovima.<\/p>\n
Lalatovi\u0107, koja je po struci socijalna radnica, isti\u010de da briga o starima nije samo zadatak porodice i da sve vi\u0161e odgovornosti na sebe treba da preuzme dru\u0161tvena zajednica.<\/p>\n
“U Crnoj Gori raste zainteresovanost za domove, ali i pored toga postoje predrasude poput toga ‘\u0161ta \u0107e ko re\u0107i’. Moramo raditi na formiranju pozitivnog odnosa prema institucionalnom smje\u0161taju starijih, a tako i na eliminiciji postoje\u0107ih predrasuda”, kazala je Lalatovi\u0107 za CIN-CG.<\/p>\n
Ona isti\u010de da sada\u0161nji na\u010din \u017eivota i tempo \u010desto ne omogu\u0107avaju porodici da brine o starima, kao nekad, pa da dru\u0161tvo treba da uradi sve da se priu\u0161ti dostojanstvena i lijepa starost. Najve\u0107a prednost domova je konstantna njega i medicinska pomo\u0107 koju porodica u potpunosti obi\u010dno ne mo\u017ee omogu\u0107iti.<\/p>\n
Kroz projekat koji je Ministarstvo sprovodilo uz tehni\u010dku podr\u0161ku UNDP-a bilo je obezbije\u0111eno funkcionisanje i 13 dnevnih boravaka za starije \u0161irom Crne Gore, me\u0111utim, svi centri su zatvoreni, iako nijesu bila potrebna velika sredstva za rad.<\/p>\n
“Na godi\u0161njem nivou finansiranje ove usluge podr\u0161ku za \u017eivot u zajednici iznosilo je oko 190.000 eura. Od 1. januara dnevni boravci su prestali sa radom, a Ministarstvo \u0107e nastojati da u saradnju sa UNDP- jem ponovo uspostavi ovu uslugu”, kazali su iz resora rada i socijalnog staranja krajem juna.<\/p>\n
Iz Crvenog krsta Crne Gore (CKCG) kazali su za CIN-CG da su njihova istra\u017eivanja pokazala da su najve\u0107i problemi sa kojima se stariji suo\u010davaju usamljenost, siroma\u0161tvo i lo\u0161e zdravstveno stanje.<\/p>\n
Isti\u010du i da su kapaciteti za socijalnu za\u0161titu starijih veoma niski, posebno za one kojima su potrebne socijalne usluge i dugotrajna njega.<\/p>\n
Pandemija koronavirusa je, ne samo otkrila izuzetno te\u017eak polo\u017eaj starijih u Crnoj Gori, ve\u0107 i ukazala na kapacitete zajednice kada je u pitanju podr\u0161ka starijima.<\/p>\n
“Zajednica je imala izuzetno va\u017enu ulogu u smislu da su obilazili svoje starije kom\u0161ije za njih vr\u0161ili nabavku i obavje\u0161tavali zdravstvene i socijalne slu\u017ebe kada je bilo potrebe za dodatnom podr\u0161kom. CKCG je dolazio do najugro\u017eenijih zahvaljuju\u0107i informacijama od ovih ljudi”, kazali su iz CKCG, isti\u010du\u0107i zna\u010daj smanjivanja diskriminacije starijih.<\/p>\n
Iz CKCG isti\u010du da se prvi put u Crnoj Gori sprovodi inovatvni program usporavanja demencije. Uz podr\u0161ku volontera stariji \u0107e kroz aplikaciju na tablet ure\u0111aju rje\u0161avati niz zadataka kao \u0161to su odgovori na pitanja, pazle, popunjavanje slike djelovima koji nedostaju itd.<\/p>\n
CKCG \u0107e obezbijediti tablete potrebne za ovu uslugu kao i podr\u0161ku volontera. CKCG kao licencirani pru\u017ealac usluge pomo\u0107 u ku\u0107i u saradnji sa Ministarstvom pru\u017ea podr\u0161ku za 861 korisnika iz 14 op\u0161tina iz centralnog i sjevernog regiona. Uslugu u ovom programu pru\u017ea 87 geronto-doma\u0107ica. Pored ovog programa uslugu pomo\u0107 u ku\u0107i pru\u017eaju i op\u0161tinske organizacije CKCG u Budvi, Tivtu i Baru gdje uslugu finansiraju op\u0161tine.<\/p>\n
U okviru projekta “Ja\u010danje otpornosti starijih i osoba sa invaliditetom” u pet gradova (Podgorica, Budva, Nik\u0161i\u0107 i Bijelo Polje) organizuju se i grupe samopomo\u0107i starijih.<\/p>\n
Upravo je jedan od ciljeva nevladinog udru\u017eenja “Na\u0161e doba” da starije gra\u0111ane podstaknu da se sami anga\u017euju kako bi doprinijeli rje\u0161avanju pitanja svoje generacije i pobolj\u0161anju kvaliteta \u017eivota.<\/p>\n
Izolacija za vrijeme epidemije pokazala je koliko je za starije va\u017ena elektronska komunikacija, posebno kori\u0161tenje e-servisa, i koliko ona doprinosi socijalnoj inkluziji, pove\u0107anju kvaliteta \u017eivota i sposobnosti starijih za samostalan \u017eivot. Generalna sekretarka Vesna Laku\u0161 kazala je za CIN-CG da su u vrijeme mjera za\u0161tite objavili, na primjer, video-uputstva, korak-po-korak prilagodjena starijima, za kori\u0161tenje servisa e-zdravlje.<\/p>\n
Isti\u010du\u0107i da su stariji resurs, a ne teret dru\u0161tva, Laku\u0161 je navela vi\u0161e primjera, od toga da su njihovi \u010dlanovi odr\u017eavali radionice i u\u010dili djecu engleskom jeziku. Njihova \u010dlanica, akademska slikarka, imala je u Resursnom centru radionicu slikanja i vajanja za slabovide srednjo\u0161kolce, druga je asistirala u vo\u0111enju dopunske nastave za u\u010denike u osnovnoj \u0161koli, a povremeno se pridru\u017ee i u odr\u017eavanju Mediteranskog vrta na Gorici.<\/p>\n
Na pitanje CIN-CG na koji na\u010din se mo\u017ee unaprijediti njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu, Laku\u0161 navodi da demografske promjene sa kojima se sada suo\u010davamo, a koje \u0107e jo\u0161 vi\u0161e pratiti razvoj Crne Gore u budu\u0107nosti, zahtijevaju uskla\u0111ivanje politika razvoja u svim segmentima \u017eivota – u zdravstvu, socijalnoj za\u0161titi, zapo\u0161ljavanju, obrazovanju, kulturi, komunikacijama, u\u010de\u0161\u0107u gra\u0111ana u odlu\u010divanju itd. Zakoni u svim oblastima treba da posebno tretiraju starije osobe, pri \u010demu, navodi ona, valja razlikovati “starije osobe” i “starije nemo\u0107ne osobe”.<\/p>\n
Me\u0111u njenim preporukama je, izme\u0111u ostalog, da se starijima osigura povla\u0161teni ili besplatni prevoz, da se odr\u017eavaju radionice za sticanje novih znanja i vje\u0161tina kao \u0161to su strani jezici i stari zanati.<\/p>\n
“U zemljama okru\u017eenja postoje univerziteti za tre\u0107e doba. Jo\u0161 mnogo toga ima u razvijenim dru\u0161tvima, pa ako ne znamo, pogledajmo \u0161ta drugi rade”, poru\u010duje ona.<\/p>\n
Gotovo da se uop\u0161te ne govori o radnom anga\u017emanu starijih ljudi, uprkos njihovoj \u017eelji da doprinesu dru\u0161tvu. Na pitanje gdje vidi prostora da se polo\u017eaj starijih ljudi u ovom dijelu unaprijedi, Laku\u0161 ka\u017ee da “stariji ljudi vi\u0161e nijesu spremni da odra\u0111uju puni radni dan. ali mogu biti korisni u poslovima nadzora, kontrole, provjere raznih studija, projekata, zaklju\u010daka\u2026”<\/p>\n
“Nove tehnologije komunikacije omogu\u0107uju rad od ku\u0107e i na daljinu, tako da i to pogoduje strarijima da se radno anga\u017euju. Tako\u0111e bi moglo da dvoje ili vi\u0161e starijih ljudi pokriva jedno radno mjesto i smjenjuju se prema svojim mogu\u0107nostima”, kazala je sagovornica CIN-CG, dodaju\u0107i da \u0107e poslodavci biti otvoreniji za zapo\u0161ljavanje starijih radnika ako budu imali neke olak\u0161ice.<\/p>\n
Ona obja\u0161njava da se u NVU susrije\u0107u sa starijim ljudma u boljoj zdravstvenoj kondiciji koji bi rado pomagali drugima.<\/p>\n
“Treba imati na umu da stariji ljudi zna\u010dajno doprinose zajednici tako \u0161to besplatno preuzimaju na sebe njen zadatak i dijelom odmjenjuju zajednicu u slu\u010dajevima kada, u ulozi babe i \u0111eda, vode brigu o djeci. Ili kao neformalni njegovatelji brinu o bolesnom ili nesamostalnom \u010dlanu porodice ili nekome iz okru\u017eenja”, naglasila je Laku\u0161.<\/p>\n
Problem za ovu populaciju je siroma\u0161tvo i niske penzije, pogotovo sada kada je stopa inflacije, prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore, dostigla 13,5 procenata.<\/p>\n
Najni\u017eu penziju od nepuna 162,5 eura, prema posljednjim podacima Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), prima vi\u0161e od 16.000 gra\u0111ana. Prosje\u010dna penzija u junu je iznosila je 328,7 eura, a broj penzionera \u010dija su se primanja kretala u rasponu od minimalne do prosje\u010dne penzije iznosio je 45.475.<\/p>\n
Iz Vlade su najavili pove\u0107anje penzija za septembar, ali i vanrednu pomo\u0107. Iz Fonda PIO su za CIN-CG kazali su da odr\u017eivost penzionog sistema u najve\u0107oj mjeri zavisi od odnosa broja zaposlenih i penzionera, odnosno broja uplatioca doprinosa i korisnika prava koji se iz tih doprinosa finansiraju. Odnos zavisnosti, kojom se prikazuje odnos zaposlenih i penzionera, trenutno iznosi 1:2,04, \u0161to zna\u010di da za isplatu penzije jednog penzionera 2,04 zaposlenih upla\u0107uje doprinose. Iako se smatra da je optimalan odnos 1:5, a minimalan 1:3, ove odnose je te\u0161ko posti\u0107i \u010dak i u ekonomski najrazvijenijim zemljama Evrope, kazali su iz Fonda.<\/p>\n
Fond se dominantno finansira iz izvornih prihoda od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostalih izvornih prihoda, dok se nedostaju\u0107a sredstva obezbje\u0111uju iz op\u0161tih prihoda bud\u017eeta. Od po\u010detka godine, 25,5 odsto izdataka za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja osigurano je iz bud\u017eeta.<\/p>\n
“Va\u017eno je napomenuti da je dr\u017eava garant isplate penzija, te redovnost isplate ne mo\u017ee biti dovedena u pitanje, upravo zbog \u010dinjenice da se sva nedostaju\u0107a sredstva obezbje\u0111uju iz Bud\u017eeta dr\u017eave”, kazali su za CIN-CG iz Fonda PIO.<\/p>\n
Pitanje polo\u017eaja starijih je u i u fokusu Evropske komisije, u okviru poglavlja 19 Socijalna politika i zapo\u0161ljavanje. U posljendjem izvje\u0161taju EK isti\u010de se da rezultate u primjeni Vladine Strategije razvoja sistema socijalne za\u0161tite starijih za period 2018. do 2022. nije mogu\u0107e izmjeriti zbog nedovoljno adekvatnih mehanizama kontrole i izvje\u0161tavanja.<\/p>\n
Evropska komisija trebalo bi uskoro da usvoji Evropsku strategiju o njezi, a jo\u0161 pro\u0161le godine predstavila je Zeleni papir o starenju. Jasno je da \u0107e Crnoj Gori trebati jo\u0161 dugo da se prilagodi kretanjima u EU, ali je od ogromne va\u017enosti da radi ne samo na popravljanju polo\u017eaja starijih, ve\u0107 i da koristi znanja i resurse ove sve brojnije populacije.<\/p>\n
\u017dene u nepovoljnijem polo\u017eaju
\nSocijalni polo\u017eaj starijih osoba odre\u0111uju brojni faktori poput visine prihoda, uslova stanovanja, dostupnih usluga socijalne i zdravstvene za\u0161tite, mogu\u0107nosti za u\u010de\u0161\u0107e i doprinos u zajednici, ali i odnosa koje dru\u0161tvo ima u odnosu na starije.<\/p>\n
Na primjer socijalni polo\u017eaj starijih se razlikuje u zavisnosti od mjesta stanovanja. Ne mo\u017ee se govoriti o jednakom polo\u017eaju starijih koji \u017eive u udaljenim ruralnim podru\u010dijima i onih koji \u017eive u gradu. \u201c\u017divot na selu ima brojne izazove. Usluge podr\u0161ke \u010desto nisu dostupne, najbli\u017ee prodavnice, ali i ustanove su u gradu, izostaje lokalni prevoz, pa je \u017eivot bez pomo\u0107i bli\u017enjih izuzetno te\u017eak. Ovo posebno za one starije koji nemaju osnovne uslove za \u017eivot – nije regulisano pitanje vode i struje, nisu ostvarili pravo na penziju – i zbog svog zdravstvenog stanja zavise od pomo\u0107i drugih u obavljanju svakodnevnih aktivnosti\u201d, kazala je \u0161efica Slu\u017ebe za socijalni rad podgori\u010dkog Doma starih Dragana Pe\u0161i\u0107.<\/p>\n
Dom starih Podgorica
\nFoto: domstarihpodgorica.me
\nMo\u017ee se govoriti i o rodnoj dimenziji socijalnog polo\u017eaja starijih, jer se u praksi sti\u010de utisak da su \u017eene, \u010diji je \u017eivotni vijek du\u017ei, u nepovoljnijem polo\u017eaju u odnosu na mu\u0161karce, a Pe\u0161i\u0107 navodi da vrlo \u010desto se radi o doma\u0107icama, koje nisu radile, samim tim nemaju primanja, a porodi\u010dne penzije su niske.<\/p>\n
Usluge podr\u0161ke za starije nisu jednako razvijene u svim op\u0161tinama, niti dovoljno uskla\u0111ene sa potrebama ove ciljne grupe. Dok u nekim op\u0161tinama imamo raznovrsnost i bolju dostupnost usluga, u drugim op\u0161tinama to izostaje.<\/p>\n
\u201dRazvoj usluga na lokalnom nivou treba uvesti kao obaveznost, a ne kao mogu\u0107nost koja je data op\u0161tinama i koja zavisi od finasijskih prilika svake op\u0161tine\u201d, navela je ona.<\/p>\n
Tako\u0111e, kada se govori o socijalnom polo\u017eaju, treba pomenuti i stepen uklju\u010denosti u zajednicu i dru\u0161tvo nakon odlaska u penziju i odnos prema tim ljudima.<\/p>\n
Prepoznata je potreba od strane donosilaca odluka za dodatnim politikama koje su usmjerene na pripadnike tre\u0107e dobi, kako bi se njihov status pobolj\u0161ao kroz odgovaraju\u0107e servise podr\u0161ke na dr\u017eavnom i lokalnom nivou.<\/p>\n
Sjever br\u017ee stari
\nU odnosu na broj stanovnika, u Crnoj Gori je od 2017. godine broj osoba od 65 ili vi\u0161e godina porastao sa 89,7 na 98,7 hiljada, podaci su EUROSTAT-a.<\/p>\n
Podaci o starosnoj strukturi op\u0161tina pokazuju da postoje dvije grupe u kojima je udio stanovnistva starijeg od 65 godina visok i daleko vi\u0161i od dr\u017eavnog nivoa.<\/p>\n
U prvu grupu izrazito starih op\u0161tina, prema procentu gra\u0111ana starijih od 65 godina iz sektroske analize Ministarstva, spadaju \u010detiri op\u0161tine sjevernog regiona – Plu\u017eine (29%), \u0160avnik (27,5%), \u017dabljak (26,3%) i Pljevlja (24,5%). To su ujedino i op\u0161tine sa posebno visokim udjelom starijih gr\u0111ana preko 75 godina starosti. U drugoj grupi op\u0161tina sa visokim procentom starijih gra\u0111ana iznad nacionalnog prosjeka nalaze se Andrijevica, Kola\u0161in, Cetinje, Herceg Novi i Kotor, u kojima je udio starijih gradana preko 65 godina oko 22 odsto.<\/p>\n
\u201dNa sjeveru zemlje je najizra\u017eenije starenje stanovni\u0161tva i najve\u0107i je procenat zastupljenosti starijih gra\u0111ana. Navedeni podaci o starosnoj strukturi op\u0161tina upu\u0107uju na obavezu ve\u0107eg razvijanja pristupa za podr\u0161ku starijima i posebno usluga u sistemu socijalne za\u0161tite namijenjene starijim licima,\u201d navodi se u sektorskoj analizi Ministarstva koja je objavljena ranije ove godine.<\/p>\n
Posljednjih godina usporio je rast o\u010dekivanog \u017eivotnog vijeka. To se mo\u017ee dijelom objasniti zdravstvenim izazovima koji disproporcionalno uti\u010du na stariju populaciju, uklju\u010dujui epidemiju gripe iz 2014-205. godine i, skorije, pandemiju kronavirusa. OEBS raspola\u017ee podacima da je u 21 dr\u017eavi \u010dlanici 93 odsto smrti od kovid-a bilo me\u0111u osobama od 60 ili vi\u0161e godina.<\/p>\n
Dru\u0161tva u Evropi sve su straija i tim se kategorijama stanovni\u0161tva posve\u0107uje sve vi\u0161e pa\u017enje. Dugoro\u010dno finansiranje njege starijih u zapadnoj Evropi uglavnom ide preko institucija. Izuzuzev Velike Britanija, gdje se tri puta vi\u0161e novca iz bud\u017eeta za starije odvaja za njegu kod ku\u0107e. Formalna njega kod ku\u0107e vi\u0161e se finansira u zapadnoj Evropi nego u novim zemljama \u010dlanicama EU.<\/p>\n
Kada je institucionalna njega u pitanju, U \u0160vedskoj je smanjen broj postelja u bolnicama i u domovima starih, gdje se sve \u010de\u0161\u0107e ovaj vid podr\u0161ke pru\u017ea kod ku\u0107e. Na Islandu, s druge strane, pad postelja u bolnicama prati rast u domovima starih. I u Njema\u010dkoj je sli\u010dan trend.<\/p>\n
Milo\u0161 RUDOVI\u0106<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Aug 13, 2022 Posljednjih deceniju i po Crna Gora radi na gradnji domova, ali je daleko iza evropskih zemalja sli\u010dne veli\u010dine. Ljudska prava starijih danas predstavljaju ljudska prava nas sjutra, poru\u010duje direktorica Doma starih u Nik\u0161i\u0107u An\u0111ela Lalatovi\u0107 Iako jo\u0161 nije ni otvoren, Dom starih u glavnom gradu ve\u0107 je mali da primi sve koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":4990,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[],"class_list":["post-4987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktuelno","et-has-post-format-content","et_post_format-et-post-format-standard"],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_featured_media_url":"http:\/\/nasedoba.me\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/CIN-LOGOv-e1792531467746.jpg","_links":{"self":[{"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4987"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4987\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4993,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4987\/revisions\/4993"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4990"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/nasedoba.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}