Sajt je rezultat projekta koji je podržao Crnogorski Telekom u programu „Za svako dobro 2015”. Projekat realizuje NVU Naše doba uz stručnu pomoć NVO Digitalizuj.me.

Fizička aktivnost i osobe trećeg doba

Fizička aktivnost i osobe trećeg doba

Iako je starenje neizbježan, prirodan proces, veoma je teško prihvatiti sve promjene koje sa sobom nosi.

Starenje ne mora nužno biti period u kome će dominirati strah, apatija, tuga.. Ovo novo poglavlje našeg života možemo prihvatiti kao dinamičan i promjenljiv proces u kome nastavljamo rad na sebi i unapređujemo kvalitet našeg života.

Ako se osvrnemo unazad, vidimo da život naših predaka nije kao život naših roditelja ili naše djece… dakle, starost ne mora biti ista. Biće drugačije za sve generacije kao što je drugačije društvo u kome živimo.

Povećanjem opšteg i zdravstvenog standarda, kao i zahvaljujući stalnom napretku medicine, prosječna dužina života je u stalnom laganom porastu, ali kvalitet života, posebno u starosti, ne prati ovaj trend. Svako od nas se stara da uštedi ili da mudro investira novac tokom svog radnog vijeka da bi osigurao finansijsku sigurnost kada se povuče u penziju.

Aktivan život predstavlja ulaganje u vitalnost i životnu snagu, a to ulaganje će se višestruko isplatiti tokom penzionerskih dana. Mnogi stručnjaci se slažu da promjene do kojih dolazi u toku starenja mogu pod uticajem nedostatka kretanja da se ubrzavaju, odnosno, da se pojačano pojavljuju. Odgovarajuća fizička aktivnost može razvoj tih promjena da uspori.

Fizička aktivnost osoba trećeg doba, najviše je usmjerena na održavanje fizičkih sposobnosti, a među najbitnije za ovu starosnu dob ubrajaju se: izdržljivost, snaga i fleksibilnost. Proces starenja može da se uspori sistemskim i planskim fizičkim aktivnostima, a mogu i da se smanje ili čak uklone osnovne tegobe starosti. Kada se pravi program vježbanja za osobe trećeg doba posebnu pažnju treba usmjeriti pre svega na njihovo zdravstveno stanje i sve promjene i rizike koje to životno doba nosi sa sobom prilikom bavljenja rekreacijom. Što se tiče oblika aktivnosti, vježbe koje se daju trebale bi da stimulišu funkcionalno poboljšanje rada srca, krvotoka i disanja.

Aktivnosti koje se preporučuju za razvoj izdržljivosti prilagođene za treću dob su:

· pješačenje, kaskanje, trčanje;

· vožnja bicikla;

· plivanje (koje se naročito preporučuje gojaznim osobama trećeg životnog doba, ali uz visok stepen opreza od prehlađivanja ukoliko voda nije adekvatne temperature (ona mora biti malo veće temperature nego za ljude srednjeg doba ili mlađe)

· Stoni tenis;

Hodanje predstavlja idealnu aktivnost u starijoj dobi. Hodanje bržim tempom jedan je od najboljih i najproduktivnijih načina da se poboljša rad srca, poveća tonus mišića i postigne relativno dobar stepen tjelesne pokretljivosti u starosti. Sve popularniji vid hodanja jeste nordijsko hodanje pri čemu se koriste dva štapa čime se smanjuje pritisak na zglobove.

Zbog slabog interesovanja starijih osoba za fizičko vježbanje neophodno ih je stimulisati, ohrabriti i informisati o značaju i prednostima koje im redovno vježbanje može donijeti. Takođe im treba ponuditi i adekvatne rekreativne programe čija primjena će im pomoći da se osjećaju bolje u svakom pogledu.

Svakako da je najveći problem uključenje u bilo koju vrstu aktivnosti onih osoba koje se ranije nisu ni sa čim bavile, ali istovremeno tu leži i najveći profit ljudi trećeg doba: uključenje ponovo u neku grupu, osjećaj pripadnosti nekome, da bi se potpuno eliminisao osjećaj usamljenosti koja je najveća poteškoća starih.

Izvor: Savez za predškolski sport, sportsku animaciju i rekreaciju Srbije

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Erste banka

Veličina slova

  • A  A  A  

Novi komentari

Arhiva